O školi

Skupština grada Sarajeva je našu školu osnovala 1978. godine i dala joj ime Srednjoškolski centar Hadžići. Ali, samim činom osnivanja škole nije počelo i srednjoškolsko obrazovanje u Hadžićima. Ono traje od 1973/74. školske godine kada u jednom krilu zgrade OŠ Slobodan Princip Seljo (danas JU Osnovna škola 6. mart Hadžići) počinje raditi istureno odjeljenje Četvrte gimnazije sa Ilidže.
Nedugo nakon osnivanja Srednjoškolski centar dobija savremenu školsku zgradu opremljenu kabinetima i radionicama za praktičnu nastavu. Zgrada je izgrađena sredstvima građana koja su izdvajana kroz samodoprinos iz ličnih dohodaka zaposlenih, a svečano je otvorena u julu 1979. godine. Kada je uvedeno usmjereno obrazovanje, a potrebe privrede Hadžića tražile određena zanimanja, u školi se počinju obrazovati građevinski i mašinski tehničari, te stručna zanimanja iz oblasti građevinarstva i mašinstva. Nastava se odvijala u prvoj smjeni.
Pošto mi danas savremenu historiju najčešće dijelimo u vrijeme prije i poslije rata (1992-1996), držat ćemo se i mi takve podjele. Pa ćemo kao jednu zanimljivost istaći da su prijeratni učenici ove škole danas uposlenici, a neki od njih su bili i rukovodioci, a dvije profesorice su i danas u školi, to su profesorice Ljiljana Šarenac i Vesna Tomić. Učenici su: profesori i direktori škole: Jazid Bajrić i Nijaz Begović; profesorica i pomoćnica direktora Senaida Merđanović; profesorice Lamija Hasković, Ifeta Turčinović, Senada Teskeredžić, a dugogodišnja članica školskog odbora Alma Izmirlija je takođe bila učenica škole. Načelnik Općine Hadžići je takođe bio učenik, a jedan period prije rata i profesor ove škole.
U ratnom periodu veliki dio učenika je boravio na području Pazarića i Tarčina, pa se školska 1992/1993. godina nastavlja na ovim područjima. Školska godina počinje u decembru. Osim učenika sa područja Općine Hadžići školu pohađa i veliki broj učenika iz svih dijelova Bosne i Hercegovine. Škola mijenja naziv u Mješovita srednja škola Hadžići. Svi upisani učenici, bez obzira na struku, dobijaju mogućnost školovanja , a uvodi se ponovo i gimnazija. Nastava se odvija na dva punkta u osnovnim školama u Pazariću i Tarčinu. Istovremeno radi i Srednjoškolski centar u Hadžićima.
Nakon rata sve aktivnosti Mješovite srednje škole Hadžići vraćaju se u postojeću zgradu Srednjoškolskog centra. Zgrada je devastirana i zapuštena ali je ostalo nešto inventara i nakon pripreme nastava u drugom polugodištu školske 1995/1996. godine počinje 25. marta. Naziv, Mješovita srednja škola Hadžići, škola nosi do septembra 2009. godine, od kada se ponovo naziva Srednjoškolski centar Hadžići.
Zgrada škole iz 1979. godine, koristi se i danas ali je stalno osavremenjivana i dograđivana u skladu s potrebama nastave. Za svaku fazu dogradnje napravljena je propisna dokumentacija i dobijena upotrebna dozvola.
Prvo značajno proširenje se desilo 2003. godine kada je izgrađena stolarska radionica i kabinet za informatiku. U isto vrijeme postojeći kabineti i radionice se obnavljaju, nabavlja se oprema i učila.
Školske 2008/09. opremljeni su i otvoreni kabineti za CNC tehnologije, kabinet za projektovanje u građevinskoj struci i radionica za krojače.
Školske 2009/10. opremeljni su i otvoreni obnovljeni kabinet informatike i kabinet za kompjutersko projektovanje.
Nekoliko godina kasnije nakon obimnih priprema izgrađene su 3 nove učionice i početkom školske 2010/11. svečano su otvorene. Sljedeće 2011/12. godine otvoren je frizerski salon za praktičnu nastavu učenika frizera-vlasuljara i opremljena biblioteka setom računara za e-biblioteku. Nakon toga urađen je i novi kabinet za hemiju.
U skladu sa brojem učenika školske 2012/13. izmješteni su i dograđeni mokri čvorovi.
Povodom dana škole 25.03.2014. godine svečano je otvoren kabinet za strane jezike. On se sastoji od dvije učionice i prostora za pripremu, a opremljeni su informatičkom opremom i literaturom.
Tako se može reći da postoje svi uslovi za dobar rad u školi. Po opremljenosti škola spada u red najopremljenijih škola u državi. Jedino nedostaje fiskulturna sala, pa se nastava sporta izvodi u KSIRC-u.
Stalna briga za učenike rezultirala je generacijama obrazovanih mladih ljudi koji su postali dobri majstori svog zanata i dobri ljudi, drugi su postali vrijedni studenti na univerzitetu i ugledni stručnjaci u svojim zvanjima. Rezultat toga je i to da trenutno u školi radi oko 25% bivših učenika škole.
Iz ove škole su osim profesora potekli i inžinjeri, ljekari, ekonomisti, pravnici, arhitekti, umjetnici…Neki od njih su asistenti i profesori na univerzitetima u BiH, pa i u svijetu.